DRAGANA OGNJENOVIĆ   ČUVA BOKU NA PLATNIMA

 


ČUVA BOKU NA PLATNIMA

Krivudavi put krtoljski, sakriven u rastinje, pored same obale Jadranskog Mora, na jednom dijelu račva se prema savremenom turističkom kompleksu, dok drugi vodi ka primorskom seocetu koji je sav od, rukom klesanog kamena, sa originalnim nazivom Bjelila.

U nekadašnjem vinskom podrumu, a sada konobi u kamenoj staroj kući i ovog ljeta boravi Zoran Mujbegović, slikar, urbanista, dizajner, astrolog, kompozitor… Čovjrk u zrelim godinama sa stilom urbanog Beograđanina, svojim očima plavim kao ‘’krtoljsko’’ more, plijeni svojom riječju i duhom ističući da je po majčinoj liniji više Krtoljanin nego Beograđanin.

Svako atom mog tijela i duše pulsira u ritmu talasa krtoljskog mora, kojem se uvijek vraćam. Jer, godine života računam po vremenu provedenom na Bjelilima – kaže Mujbegović

‘’Neptun Krtoljskog Mora’’, kako ga je davno nazvao Slobodan Novaković – likovni kritičar, svojim prvim udisanjem morskog vazduha u Krtolima biva nepovratno ‘’inficiran’’ ovim krajolikom, morem i ribarenjem. Prva iskustva sa skoro natprirodnim preplitanjem života i vode, sjeća se se rado, kada je u prvim noćnim ribarenjem sa Lazo Markovim, koji je u mrklom mraku osjetio kretanje i položaj velikog ulova. To iskustvo ‘’starca i mora’’ nosi u sebi već pedeset godina, a od tridesetčetiri samostalne izložbe dvadeset tri bile su inspirisane Krtolima. To je bio razlog da se kod Zorana Mujbegovića rodi ideja o promociji Bjelila – krtolskom seocetu, i to kroz djela ljudi koji su rođeni i inspirisani svojim rodnim pejsažem od kamena i mora. Svi oni koji su odsjeli u svojim rodnim kućama, tu se druže, a u ponedeljak, 18.jula, u okviru ‘’Tivatskog Kulturnog Ljeta’’ u 22 časa, biće predstavljena njihova likovna izložba sa nazivom OBRISI BOKE, u galeriji Ljetnikovca BUĆA.

Istorijske činjenice, crkve, vjetrovi, turističke zanimljivosti, recepti iz krtoljske kuhinje, fotografije i legende, kamena guvna kao mini pozornice, sve to je razlog da se veliki broj umetnika okupi i svoja sjećanja, svoj život i djela uvrste u program DANI BJELILA. Međutim, to je tek samo ideja Zorana Mujbegovića koja će možda zaživjeti od iduće godine, dok je ova izložba samo uvertira za ljude od čijih očiju je ostala sakrivena ova ljepota. Da su jedni od najvećih arheoloških nalaza na teritoriji Krtola, govore i njegova sjećanja

Kao mali čuo sam kletvu ‘’Ubila te zmija iz Četana’’, a tek kasnije sam saznao da su to zmije čuvari Ilirskih grobnica, gomila, kojih je mnogo u Krtolima. 1979. godine, poslije zemljotresa jedan deo groblja kod crkve Sv.Luke se odronio i tom prilikom je pronađena i velika rimska amfora, pločice rimskog puta… ispričao je Mujbegović.

Slobodan umjetnik, slikar po opredjeljenju ima iza sebe i bogatu biografiju vezanu za urbanizam. Njegovi projekti kao što su arhitektonsko rešenje Lutrije Srbije, rešenje Parka Srbije i 1993. godine Pevu nagradu američkog instituta za arhitekturu i urbanizam, učesnik je izrade mnogih projekata, kaže za ekspanziju urbanizma na Primorju i na Bjelilima, da nema ništa protiv napretka.

Što se napravi može i da se sruši. Dovoljan jedan bager. Po mom mišljenju, mogu se Bjelila i naružiti, ali za četiri mjeseca sa dovoljno novca može se povratiti njihova autentičnost. Na sreću, Bjelila su takva, može se samo u vazduh ili vodu. Se se ponavlja i sve se obnavlja.

Posljednjih desetak godina bavi se muzikom, a još 1987. godine komponovao je i izdao Muzički Rekvijum Boj na Kosovu. Sada komponuje ambijentalnu muziku pod nazivom BSound Of Nikostrat.

Bio je osnivač izdavačke kuće ARION, a izdao je romane OUROBOROS i PEČENI ŠARAN U POMORANSŽINOM SOSU, a u astrološkim krugovima je poznat kao Nikostrat Saronski.
Dragana Ognjenović