SINIŠA LUKOVIĆ   PRIČE O KRTOLIMA KOJIH VIŠE NEMA

 


PRIČE O KRTOLIMA KOJIH VIŠE NEMA

“Liber de Belilla“  autora Zorana Mujbegovića, specifična publikacija koja se teško može precizno književno klasifikovati, promovisana je preksinoć na književnoj večeri održanoj u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.      
Vrijednu knjigu na preko 700 strana u dva toma, izdala je NVO „Matica Boke“ uz finansijsku podršku kompanije „Luštica Development“,  u saradnji sa Opštinom i Centrom za kulturu Tivat. Knjiga sadrži niz romanesknih zapisa o žiteljima Krtola, istorijatu, etnografiji i etnologiji tog kraja, sa posebnim naglaskom na predio Bjelila - gdje su na hridinama na obali mora, prije nekoliko vjekova sagrađene kamene kuće- konobe i magacini stanovnika nekoliko krtoljskih sela, odakle su oni odlazili u ribolov i u poljoprivredne radove u obližnjem polju i maslinjacima.          
Govoreći o opusu Zorana Mujbegovića koji iako živi u Beogradu, neraskidivo je povezan sa Krtolima odakle je porodica njegove majke, predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović, kazao je da je Mujbegović “džeklondonovska ličnost”.     
On je akademski slikar, grafičar, pisac, dizajner, urbanista, arhitekta, astrolog, čovjek koji je za filmove dobijao nagrade u SAD-u, nekadašnji restorater i ugostitelj. Prirodno je da jedna tako višeslojevita umjetnička duša napravi i ovakvo viđeslojno djelo jer je 'Liber de Belilla' u koji je Mujbegović uložio ogroman trud i vrijeme, zapravo njegovo životno djelo i pretvaranje emocije koju je u sebi od djetinjstva nosio prema Krtolima, u svojevrsnu posvetu i omaž ovom kraju, njegovim ljudima, istoriji i kulturnoj baštini”, kazao je Komnenović. Istakao je da je “Liber de Belilla” najbliži  nečemu što se naziva romaneskna dokumentaristika, ali da ova knjiga ide i mnogo dalje od toga donoseći priče o starim i zaboravljenim običajima, rodoslovima krtoljskih porodica, azbučnik lokalnih pojmova, recepte tradicionalnih lokalnih jela, priče iz istorije, kulture i etnografije tog dijela Boke.        

Ovo je svojevrsna krtoljska verzija čuvenog britanskog Bredšoovog vodiča za željeznička putovanja po Evropi sa početka 20.vijeka. U ovoj je knjizi Mujbegović podigao spomenik svojim Krtolima, svom djetinjstvu i svom Makondu”, istakao je Komnenović dodajući da je “Liber de Belilla” ilustrovan brojnim starim fotografijama, crtežima i slikama samog Mujbegovića i repordukcijama starih dokumenata, te da je knjiga pisana istovremeno i ćirlicom i latinicom.            
Preplavljen emocijama, Mujbegović osvrnuo se na sjećanja iz svog djetinjstva koje je sa djedom po majci provodio u Krtolima, upijajući svaki djelić ovdašnje istorije, tradicije, kulture i načina života. 
Cio moj život je u toj knjizi. Tu su ljudi, većinom mrtvi, koji su me naučili svemu što znam o Krtolima, možda i o životu. Ja sam u ovdje provodio mnogo vremena - izračunao sam da sam ovdje proveo u komadima preko dvadeset godina - nije malo. I slušao sam mnoge priče. I to je izašlo iz mene. Slikajući Krtole ja sam se u stvari sjećao svega i poželio sam da to i napišem. Htio sam da napišem roman, ali nisam mogao, pa je na kraju ispala je jedna ciklična, slojevita i višeznačna knjiga”, objasnio je Mujbegović.      Odlomke iz njegove knjige čitala je Sara Kostić, a nastupila je i mlada gitaristkinja Ivana Starčević.
Naglašavajući da je riječ o knjizi “za ljude svih uzrasta, religija i opredjeljenja”, akademski slikar Vaso Stanjević je kazao da “Liber de Belilla” donosi storije o prošlosti Krtola, ali i uspomene iz zajedničkog djetinstva koje je on  sa autorom proveo na tom prostoru.  
Ova knjiga vodiće nas kroz vremena starijih pokoljenja, vremena naših očeva koji su svojom mudrošću gonili mrak i nemaštinu tih vremena koji su pritiskali naš narod i pokazivali nam jedini put ka spasenju - put života, rad, poštovanje, uzdizanje i duhovno usavršavanje,” istakao je Stanjević.
Siniša Luković